Debelo crijevo

Mikrobi - naši tajni zaštitnici

Najveća zajednica mikroba živi u našem probavnom sustavu, poglavito u debelom crijevu. Crijevni mikrobiom svake osobe sadrži otprilike 400 - 1500 različitih vrsta mikroba te preko 3 milijuna gena.
Kada bismo prikupili sve mikrobe i njihove gene iz naših crijeva i stavili ih na vagu, težili bi oko 1,5 - 2 kilograma. Jedna trećina ovih mikroba zajednička je većini ljudi, dok su dvije trećine jedinstvene za svakog od nas, baš kao i otisci naših prstiju.
Svaki mikrob ima svoj zadatak, pa je raznolikost mikroba važna za naše zdravlje. Crijevni mikrobiom (izvor - autor: youtube.com - The Conversation) je „novi organ“ koji treba njegovati kako bismo očuvali svoje zdravlje.

Svaka osoba ima unutar svoga mikrobioma nekoliko stotina vrsta bakterija.

Jesu li za debljinu krive bakterije?

Među brojnim anaerobnim bakterijama u crijevnom mikrobiomu dvije su istaknute skupine: Gram-pozitivne Firmicutes i Gram-negativne Bacteroidetes. Ove dvije skupine moraju biti u ravnoteži jer ako se poremeti omjer jednih naspram drugih (omjer F/B), dolazi do pojave debljine i drugih bolesti. Većina je studija pokazala da su Firmicutes povezane s debljinom, a ako želite biti vitki, trebate više Bacteroidetes u svojim crijevima.

Koliko mozgova imate? Jedan?

Manje je poznato da naš probavni sustav posjeduje vlastiti „drugi mozak“ zvan crijevni živčani sustav. Građen je od više od 100 milijuna živčanih stanica, koje baš kao i u pravom mozgu u glavi, šalju i primaju impulse, bilježe iskustva i reagiraju na emocije. Crijevni mikrobiom može uznemiriti mozak, baš kao što mozak može uznemiriti probavni sustav.

Crijevni živčani sustav ili „drugi mozak“ nastaje iz istog tkiva kao i pravi mozak te je pod utjecajem istih tvari koje prenose impulse između živaca u mozgu. Crijevni živčani sustav neophodan je za organizaciju rada crijeva, kontrolira njihovu pokretljivost, protok krvi, djeluje na stanice koje luče hormone, utječe na popravljanje crijevnog epitela itd.

Više pogledaj ovdje.
Izvor - autor: youtube.com - The Conversation

Crijevno-moždana os

Naša dva mozga međusobno stalno surađuju. Tu njihovu povezanost zovemo crijevno-moždana os. „Razgovor” između pravog i „drugog“ mozga utječe na to kako se osjećamo te na kvalitetu našeg života. Crijevni živčani sustav obavještava mozak kada smo siti ili izaziva mučninu ako se prejedemo.

Crijevno-moždana os dvosmjerna je komunikacija između mozga i probavnog sustava, odnosno crijevnog mikrobioma izravno preko vagusnog živca, ali i preko različitih kemijskih glasnika - neurotransmitera.

Više o poveznici mozga i želuca pogledaj ovdje.
Izvor - autor: youtube.com - Duke University

Više o neurotransmiterima pogledaj ovdje.
Izvor - autor: youtube.com - TheProfessorTed

9 puta više poruka ide iz probavnog sustava u mozak nego iz mozga u probavi sustav.

Mozgajmo trbuhom!

Jeste li nekad osjetili „leptiriće“ u trbuhu kad vam se netko sviđao ili vam se „stisnuo“ trbuh od straha? Kako crijevno-moždana osovina, odnosno crijevni mikrobiom utječe na pamćenje, osjećaje, društveno ponašanje i mentalno zdravlje, npr. depresiju?

Bakterije iz crijevnog mikrobioma proizvode neurotransmitere, kemikalije poput dopamina i serotonina, koji omogućavaju komunikaciju između neurona u mozgu i crijevnom živčanom sustavu. Ovi neurotransmiteri utječu na funkciju crijeva, ali i na naše raspoloženje i ponašanje. Sad je jasnije kako zdravlje našeg probavnog sustava djeluje na naše raspoloženje. Ako dođe do disbioze i manjka serotonina, može se javiti loše raspoloženje i depresija. Serotonin je potreban i za stvaranje melatonina – hormona za spavanje. Ako je on u neravnoteži, lošije spavamo, a ujutro se osjećamo umorni. Zato kontrola i uspostava ravnoteže u crijevnom mikrobiomu može pomoći poboljšati simptome mentalnih poremećaja.