Probavni sustav -
Dom probiotičkih bakterija

Crijevna mikrobiota čovjeka

„Dobre“ bakterije vezane su za nas od rođenja. Crijevna mikrobiota novorođenčadi razvija se pod utjecajem mikrobiote majčine rodnice pri porodu, osim u slučaju carskog reza kada prevladava mikrobiota s majčine kože. Djeca koja se hrane majčinim mlijekom imaju bolji imunitet i crijevnu mikrobiotu od djece koja se hrane gotovim pripravcima.

Ljudski probavni sustav sadrži više od 1000 različitih vrsta bakterija koje pomažu u održavanju zdravog probavnog i imunološkog sustava.

Kakve su to bakterije?

Bakterije crijevne mikrobiote koje proizvode kratkolančane masne kiseline (octenu, propionsku i maslačnu) smatraju se posebno korisnima jer apsorpcija tih kiselina u crijevima doprinosi povećanju energetske razine organizma, pomaže metaboličkim procesima, utječe na pohranu masti te održava funkciju crijevne sluznice.

Mikrobiota

Svi mikroorganizmi koji se nalaze na ljudskom tijelu i unutar njega.

Bakterije u crijevima štite čovjeka od infekcije patogenim mikroorganizmima i, što je još važnije, jačaju funkcije imunološkog sustava. Dobre bakterije svojom prisutnošću otežavaju preživljavanje patogenim bakterijama proizvodeći organske kiseline (prvenstveno mliječnu i octenu), koje onemogućuju rast i razmnožavanje patogenih bakterija.

Prema najnovijim istraživanjima, uravnotežen sastav crijevne mikrobiote važan je čimbenik u održavanju tjelesne mase, zaštiti organizma od pojave alergija i čuvanju mentalnog zdravlja. Nasuprot tome, neuravnotežen sastav crijevne mikrobiote može biti i jedan od razloga depresije.

Više o crijevnoj mikrobioti pročitaj na linku.

Prehrana bogata povrćem, voćem i cjelovitim žitaricama, dovodi do uravnoteženog sastava crijevne mikrobiote.

Disbioza

Uravnotežena crijevna mikrobiota, koja sadrži oko 85 % „dobrih“ bakterija i 15 % „loših“, nužna je za zdravlje i vitalnost. Stanje u kojem je ovaj omjer poremećen naziva se disbioza. Disbioza se javlja kada u probavnom sustavu imamo previše vrsta bakterija koje imaju negativan učinak, a premalo onih koje su nam korisne.

Saznaj koje dobre i loše bakterije žive u čovjeku

Dobre bakterije

Loše bakterije

Lactobacillus

Primjer antimikrobne aktivnosti probiotičke baktrije prema patogenoj bakteriji:

Pri združenom uzgoju probiotičke i patogene bakterije broj živih stanica patogene bakterije postupno se smanjuje zbog inhibicijskog djelovanja probiotičke bakterije u čijoj prisutnosti patogena bakterija ne može rasti. Prva Petrijeva zdjelica na slici (slijeva) pokazuje porasle kolonije patogene bakterije prije dodatka probiotičke bakterije u ispitivani uzorak, a druga i treća Petrijeva zdjelica pokazuju kako se, s vremenom, tijekom združenog uzgoja, broj patogenih bakterija smanjuje.

Više o našem radu saznajte na linku.

Probavni sustav - čuvar imuniteta

Zbog nepravilne prehrane, stresa, uzimanja lijekova, posebno antibiotika, te nezdravih navika poput pušenja i prekomjerne konzumacije alkohola, ravnoteža crijevne mikrobiote često je narušena. Razne bolesti, povišena tjelesna temperatura i proljev mogu uzrokovati poremećaj crijevne mikrobiote, ali i obrnuto – poremećen sastav crijevne mikrobiote može izazvati brojne zdravstvene probleme, od proljeva do autoimunih bolesti i debljine.

Primjeni probiotika, kao pomoći u liječenju bolesti probavnog sustava, prethodila su intenzivna istraživanja u drugoj polovici dvadesetog stoljeća. Te bakterije i njihovi enzimi onemogućavaju razmnožavanje patogenih mikroorganizama pomažući time očuvanju ravnoteže crijevne mikrobiote.

Čak 70 % stanica našeg imunološkog sustava nalazi se u crijevima te one prepoznaju i uništavaju tvari koje bi tijelu mogle štetiti.

Zanimljivo je i važno spomenuti da probiotici imaju povoljan učinak na sportaše. Prema rezultatima nekih istraživanja, naporni treninzi mogu dovesti do „tihih“ upala crijeva, koje se manifestiraju probavnim poremećajima poput proljeva i zatvora. Narušena ravnoteža crijevne mikrobiote nije samo moguća prijetnja za razvoj bolesnih stanja, već može negativno utjecati i na metabolizam makro- i mikronutrijenata.

Zaključak:

Probiotike nije potrebno uzimati kada smo zdravi. Ali ipak, dobro ih je konzumirati, barem preko hrane!

Oni će puno pomoći kod probavnih problema do kojih može doći, primjerice, uslijed terapije antibioticima koji svojim djelovanjem mogu poremetiti sastav crijevne mikrobiote. Dosadašnja znanstvena istraživanja upućuju na to da probiotici mogu pomoći u obnavljanju ravnoteže crijevne mikrobiote natječući se za mjesta vezanja i hranjive tvari u crijevima. Pomažu pri proizvodnji organskih kiselina koje u crijevima suzbijanju patogene i nepoželjne bakterijske vrste te tako održavaju i poboljšavanju imunološke i želučano-crijevne funkcije.

Probavni sustav - Dom probiotičkih bakterija