Nevidljivi život u vodi
Ima li koga
u pitkoj vodi?
Je li čista voda baš uvijek pitka?
Pitka voda ili voda iz slavine je voda visoke kakvoće koja se redovito analizira te je prikladna za ljudske potrebe. Pod čistom vodom često se podrazumijeva izvorska voda, odnosno voda iz nekog izvora u prirodi. Glavna razlika između izvorskih voda i vode iz slavine proizlazi iz činjenice da se voda iz slavine pročišćava te da je zbog dodanog klora potencijalno sigurnija za konzumaciju.
Više o pročišćavanju vode možeš pogledati ovdje.
Izvor - autor: youtube.com – Concerning Reality
Izvorska voda može biti čista, no nije sigurna za konzumaciju jer isto tako može sadržavati i mikroorganizme koji izazivaju bolesti u ljudi.
Dobro je znati:
Prirodnu mineralnu, odnosno prirodnu izvorsku vodu, koja se puni na samom izvoru bez dodatne obrade, možemo kupiti kao vodu u boci. Ona nije klorirana, ali je kontrolirana njezina kakvoća.
Što sve voda za piće mora proći kako bi bila prikladna za ljudsku uporabu?
Voda koju pijemo morala bi biti bez boje, mirisa i okusa te mora biti . Zbog toga voda koja se crpi iz površinskih izvora ili podzemlja mora proći proces obrade prije nego što dođe do slavine.
Ovisno o kvaliteti, odnosno čistoći vode u njezinom izvornom stanju, voda prolazi potpun ili samo djelomičan proces pročišćavanja. Tako, na primjer, vrlo čista voda prolazi samo postupak , dok voda koja u prirodnom stanju nije dovoljno čista prolazi cjelokupan proces pročišćavanja.
Proces obrade vode za piće započinje uklanjanjem nečistoća i neotopljenih tvari, tj. mehaničkom obradom vode. Mehanička obrada obuhvaća procese , , taloženje i .
1. Neobrađena voda
2. Koagulacija
3. Flokulacija
4. Sedimentacija
5. Filtracija
6. Čista tretirana voda
7. Upotreba u kućanstvu
Nakon mehaničke obrade slijedi dezinfekcija vode koja ima za cilj uništiti ili inaktivirati potencijalno patogene bakterije. Postupak dezinfekcije vode za piće najefikasnija je mjera sprečavanja nastanka i širenja hidričnih epidemija. Dezinfekcija vode može se provesti pomoću , , topline ili . Ipak, najčešće se provodi dodatkom (u više od 90 % slučajeva).
Nakon što se iz vode uklone suspendirane tvari i mikroorganizmi, voda je sigurna za konzumaciju te se može isporučiti krajnjim korisnicima.
Kako bi voda bila zdrava za piće u njoj ne smiju biti: Escherichia coli, Enterococcus vrste, Clostridium perfringens te enterovirusi!
Kako znamo da je voda koju konzumiramo zdravstveno ispravna?
Kontrola zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju zakonski je obavezna. Svrha je ove kontrole dobivanje osnovnih podataka o fizikalnim, kemijskim, i mikrobiološkim parametrima vode te time i provjera učinkovitosti ranije spomenutih procesa obrade vode.
Mikrobiološki parametri koji se, između ostaloga, ispituju u vodi za ljudsku potrošnju ukazuju na stupanj onečišćenja vode mikroorganizmima. Mikrobiološki parametri uključuju praćenje prisustva bakterije Escherichia coli, Clostridium perfringens, , bakterija roda Enterococcus te enterovirusa. Analiza ovih pokazatelja provodi se tako da se u određenom volumenu vode utvrđuje broj bakterija odnosno virusa.
Maksimalna dopuštena koncentracija (MDK) navedenih mikroorganizama u vodi je nula, odnosno u uzorku vode oni ne smiju biti prisutni. Ukoliko se ustanovi da su u analiziranoj vodi prisutni neki od ovih mikroorganizama, takva voda označava se kao zdravstveno neispravna te kao takva nije pogodna za ljudsku konzumaciju.
Kako prepoznati onečišćenu vodu?
Ukoliko voda namijenjena za piće ima neugodan miris, promijenjene je boje, sadrži vidljive nečistoće ili je neuobičajenog okusa, takva voda nije za konzumaciju. U tom slučaju potrebno se informirati u nadležnom vodoopskrbnom objektu te pridržavati datih uputa.
Ukoliko ste dugo odsutni iz kućanstva, prije konzumacije vode iz slavine pustite da voda teče barem pet minuta kako bi se isprale nečistoće i mikroorganizmi iz slavine.
Rast kolonija na kromogenoj podlozi iz prvog mlaza vode iz slavine nakon sedmodnevnog nekorištenja slavine (lijeva Petrijeva zdjelica) i nakon što je voda tekla 5 minuta (desna Petrijeva zdjelica).
Stanari u spužvici
Kuhinjska spužvica za pranje posuđa jedna je od najprljavijih stvari u našem domaćinstvu. Spužvicom peremo posuđe, no što sve ostane u spužvici nakon pranja?
Više pogledaj na videu.
Izvor - autor: youtube.com – ABS-CBN News
Bakterije su sitni mikroorganizmi koje ne vidimo golim okom. Dolaze iz hrane, a nakon pranja posuđa spužvica postaje njihov novi dom. Bakterije su sretne jer žive na toplom i vlažnom mjestu, a oko njih sve obiluje hranom.
Rast kolonija bakterija na kromogenoj podlozi za uzgoj koliformnih bakterija iz uzoraka spužvice korištene u kuhinji nakon 3, 7 i 14 dana. Prema karakterističnom porastu kolonija na kromogenoj podlozi možemo razlikovati: Enterobacter aerogenes kao ružičasto obojene kolonije, E. coli kao plavo obojene kolonije i P. aeruginosa kao prozirne kolonije.
Uzorak spužvice - 3 dana korištenja
Uzorak spužvice - 7 dana korištenja
Uzorak spužvice - 14 dana korištenja
Broj bakterija izoliranih iz iz uzoraka spužvica korištenih u kuhinji tijekom 3 dana, 7 dana i 14 dana.
Pseudomonas aeruginosa
Zanimanje: Oportunistički patogen iz vodoopskrbnog sustava.
Specijalizacija: Stvaranje biofilma i razvijanje otpornosti na antibiotike i uobičajena dezinfekcijska sredstva.
Vještine: Ja sam bakterija koja voli živjeti u vodi, gdje u društvu drugih bakterija, iste, ali i drugih vrsta, volim stvarati biofilm. U takvoj zajednici postajem otporniji na različite utjecaje okoline. Moje ime aeruginosa se odnosi na moju plavozelenu boju. Jedna sam od rijetkih bakterija koje imaju ugodan miris poput lipe, grožđa, a neki kažu i poput kukuruzne tortilje. Kod zdravih soba ne izazivam bolest, ali kada naselim vlažne površine u bolničkim sredinama, mogu uzrokovati različite infekcije kod osoba s oslabljenim imunitetom.
Izradu mrežne stranice sufinanicrala je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.