Zlikovci u kupaonici

image

Što je to biofilm?

Kao i ljudi, bakterije su vrlo društvene te se često povezuju u (pričvršćene na podlogu) nakupine koje nazivamom biofilmom. Biofilm je sluzava zajednica različitih vrsta bakterija i plijesni koje žive na slojevima šećera i bjelančevina. Ono što je zanimljivo kod biofilma je da on predstavlja jednu dinamičnu zajednicu u kojoj bakterije štite jedna drugu i pomažu si, međusobno komuniciraju te u određenoj fazi razvoja biofilma izlaze iz njega na drugo mjesto kako bi opet razvile novi biofilm, odnosno kolonizirale nove površine.

Njihova međusobna komunikacija, koje se odvija pomoću malih kemijskih molekula, naziva se detekcija kvoruma. Tako naprimjer bakterije iz površinskog sloja različitim signalnim molekulama "javljaju" bakterijama u dubljim slojevima zajednice da se sprema opasnost te im daju priliku kako bi se obranile od opasnosti.

image

Bakterije unutar biofilma su 1000 puta rezistentnije na antibiotike i dezinficijense od bakterija izvan biofilma.

image
image

Mehanizam obrane u takvoj situaciji može biti preseljenje/kolonizacija na drugo mjesto gdje bakterije razvijaju novi biofilm ili može uključivati razne modifikacije zajednice koje im osiguravaju otpornost na različite opasnosti. Ovi se tzv. „sluzavi gradovi“ najčešće razvijaju na vlažnim mjestima, pa su upravo različite površine u kupaonicama, koje često prekriva tanak sloj vode, najpovoljnije mjesto za stvaranje biofilma. Kako bi se smanjila mogućnost potencijalne zaraze nekom od bakterija prisutnoj u biofilmu, potrebno je stoga održavati dobru higijenu kupaonice. Redovitim mehaničkim čišćenjem i sušenjem (izvor - autor: Izvor: youtube.com – Yorkshire Water) različitih površina u stanu, naročito u kupaonici, a isto tako i čišćenjem igračaka (izvor - autor: youtube.com – CBS New York), možemo doprinijeti sporijem stvaranju biofilma.

U vodenim su sustavima (rijeke, potoci, jezera, močvare, mora…) najčešći stanovnici biofilma upravo bakterije koje normalno žive u ovim okolišima. Tu ubrajamo između ostaloga i različite bakterije iz rodova: , , , , , i . Navedene bakterije danas se svrstavaju u zasebnu grupu mikroorganizama koju nazivamo oportunističkim patogenima vodenih sustava, odnosno bakterijama koje u određenim uvjetima imaju potencijal da uzrokuju bolesti organizma. Ova grupa mikroba ima neka zajednička obilježja kao što su sposobnost stvaranja biofilma, otpornost prema dezinficijensima i anibioticima, otpornost na klor te mogućnost preživljavanja uz oskudne količine hranjivih tvari. Navedene su bakterije u specifičnom odnosu s amebama koje mogu biti i sastavni dio biofilma.

Oportunistički patogeni vodenih sustava preživljavaju nepovoljne uvjete ulazeći u vijabilno, ali nekultivabilno stanje (eng. Viabile but non culturable state, VBNC). U ovom su stanju bakterije "uspavane", ali metabolički aktivne i ne mogu se uzgojiti u laboratorijskim uvjetima. Nakon što ponovno dospiju u povoljne uvjete dolazi do njihova rasta i razmnožavanja.

image

Dobro pazi na biofilm koji se formira na igračkama. Plastične igračke u kupaonici savršeno su mjesto za stvaranje biofilma. Kada ga uočiš, moraš ga i očistiti, a kako bi ga spriječio, igračke moraš redovito spremati na suho i čisto mjesto.

Zajednica bakterija koje formiraju biofilm tisuću su puta otpornije na antibiotike i dezinficijense od slobodnih bakterija koje žive izvan biofilma. Kada su ugrožene, stanice u biofilmu počinju se brzo mijenjati kako bi se zaštitile. Jedan od mehanizama je i taj da vanjski sloj biofilma postaje deblji, pa se na taj način antibioticima ili dezinficijensima otežava njihovo djelovanje.

image

Biofilm se brže i u većoj količini stvara na hrapavoj površini istaloženog kamenca kojeg možemo pronaći na različitim površinama u kupaonici, uključujući i mrežice na slavini i glavama za tuš. Stoga ih je potrebno redovito čistiti te, po potrebi, zamijeniti.

Više možeš pogledati ovdje.
Izvor - autor: youtube.com – Rashmi Sheth

image

Rast kolonija bakterija iz biofilma s neredovito čišćene mrežice na slavini na hranjivoj podlozi (bakterije koje čine biofilm skinute su s mrežice tretmanom u ultrazvučnoj kupelji).

image

Opasni vodeni aerosol
Bioaerosol

image

U atmosferi, ali i svuda oko nas nalaze se sićušne čestice koje su toliko male i lagane da mogu lebdjeti u zraku. Te se čestice nazivaju aerosoli. Aerosoli mogu predstavljati suspenziju čestica krutih tvari ili suspenziju kapljica tekućine. Vodene aerosole mogu stvarati različiti uređaji koje svakodnevno koristimo. U našem domaćinstvu to su tuševi, slavine i WC školjka te ovlaživači i isparivači. Aerosol se stvara i oko rashladnih tornjeva, bazena (uključujući lječilišta/vruće kade) i ukrasnih fontana. U slučaju da vodeni aerosol sadrži mikroorganizme (bioaerosol), on predstavlja izvor zaraze za ljude. Ljudi se zaraze udišući vodeni aerosol u kojem se nalaze mikroorganizmi. Jedan od takvih mikroorganizama je bakterija koja se upravo prenosi vodenim aerosolom.

Ako se legionela nalazi u vodoopskrbnim sustavima u količinama koje mogu prouzrokovati infekciju, tijekom tuširanja možemo udahnuti bakterije zarobljene unutar sitnih čestica aerosola.

Da bi se legionela mogla udahnuti i uzrokovati bolest, ključno je da se bakterije što duže zadrže u aerosolu. Glavni faktor koji određuje koliko dugo aerosol ostaje u zraku njegova je veličina. Što je aerosol veći, to je veća taložna brzina, pa se brže uklanja iz zraka. Stoga, samo čestice aerosola veličine <10 µm mogu dovoljno dugo lebdjeti u zraku da bi se mogle udahnuti, doći do pluća i uzrokovati bolest. Istraživanja su pokazala da bakterije legionele mogu u aerosolima preživjeti nekoliko sati, što ovisi o vlažnosti zraka ali i samoj bakteriji.

Ljudi obolijevaju od legionarske bolesti udisanjem malih kapljica onečišćene vode (aerosola), dok pijenje vode ne predstavlja izvor zaraze. Dosad nije dokumentiran prijenos sa čovjeka na čovjeka

Više o legionelama možeš pogledati ovdje.
Izvor - autor: youtube.com – W.E.T.

Zanimljivo je da veličina aerosola nije ovisna o brzini protoka vode, no ovisi o njezinoj temperaturi. Kod korištenja tople vode stvara se aerosol promjera 6,3 – 7,5 µm, dok kod korištenja hladne vode aerosoli budu otprilike upola manji.

image image

Ako se tuš ne koristi duže vrijeme, pustite da vruća voda teče nekoliko minuta prije upotrebe. Naime, veća je vjerojatnost da će se legionele namnožiti u stajaćoj vodi ili tamo gdje se formirao kamenac ili biofilm. Mnogi se slučajevi infekcije ovom bakterijom mogu spriječiti ispravnim održavanjem vodnih sustava, uključujući klimatizaciju.

Ljudi oboljevaju od Legionarske bolesti udisanjem malih kapljica onečišćene vode (aerosol), ali ne možemo se zaraziti ukoliko vodu pijemo. Zaražena osoba općenito ne može prenijeti infekciju drugoj osobi.

image

Voda u wc školjci

Svakodnevno u svakom kućanstvu i objektima jedna osoba prosječno potroši do 250 litara pitke vode. Najveća je potrošnja pitke vode vezana uz pranje zubi kada, u prosjeku, trošimo oko dvije litre vode. Isto toliko vode troši se i tijekom umivanje. Za pranje ruku i brijanje potrebne su oko četiri litre vode. Iako za vrijeme tuširanje u trajanju od pet minuta trošimo oko petnaest litara vode, najveći potrošač vode u kupaonici, ali i u cijelom kućanstvu je WC gdje pri svakom ispiranju možemo potrošiti i više od deset litara vode.

Voda koja iz WC školjke dalje ulazi u sustav javne kanalizacije može sadržavati mnoštvo različitih mikroorganizama koji u nju dospijevaju iz probavnog sustava čovjeka ili su posljedica bacanja raznih otpadaka organske i anorganske prirode u WC školjku. U kanalizaciju ulaze otpadne vode iz cjelokupnog kućanstva – kuhinje, kupaonice (voda nastala tijekom pranja rublja, tuširanja,upotrebe WC-a itd) koje se sustavom odvodnje odvode do kolektora za pročišćavanje otpadnih voda.

Ovakvi uređaji sastoje se od četiri stupnja pročišćavanja otpadnih voda koje uključuju prethodni, primarni, sekundarni i tercijarni stupanj pročišćavanja. Kombinacija ovih procesa omogućuje da se iz prikupljenih otpadnih sanitarnih voda ukloni kruti otpad, sitne anorganske čestice, organska tvar, mikroorganizmi i druge tvari štetne po zdravlje ljudi. Voda koja je prerađena na ovakav način naziva se prerađena kanalizacijska voda. Cilj je ovakve obrade uklanjanje navedenih tvari te dobivanje pročišćene vode zadovoljavajuće kvalitete koja se kao takva može ispustiti natrag u prirodu bez potencijalno štetnih posljedica po živi svijet.

Više o pročišćavanju otpadnih voda možeš pogledati ovdje.
Izvor - autor: youtube.com – Minarto Kwok

image

Pazite što bacate u WC jer to može imati velik učinak na pročišćavanje otpadnih voda! Zaštitite okoliš i sebe tako da ne bacate plastiku, teško razgradive i opasne kemikalije, ulja, boje i pesticide u kanalizaciju!

Zašto je važno spuštati poklopac wc školjke?

Nakon obavljanja velike i male nužde većina ljudi nesvjesno ili iz navike pušta vodu u zahodu bez prethodnog spuštanja poklopca wc školjke. Međutim, treba obratiti pozornost na činjenicu da se prilikom puštanja vode ona miješa s mokraćom i fekalijama te se tako formiraju onečišćene čestice vodenog aerosola koje lete više metara u zrak te mogu završiti na raznim predmetima u kupaonici. Onečišćene čestice koje se formiraju tijekom puštanja vode mogu prenositi razne bakterije i viruse koji mogu biti štetni za ljudsko zdravlje.

Zbog toga se prije puštanja vode obavezno treba spustiti poklopac WC školjke kako bi se mikroorganizmima onemogućilo širenje po ručnicima, pločicama, četkicama za zube i drugim predmetima koji se nalaze u kupaonici. Osim što je bitno spustiti poklopac prije puštanja vode u zahodu, isto je tako bitno držati četkice za zube i druge potrepštine u ormarićima i zaštitnim kutijama, posebno ako je riječ o kozmetičkim proizvodima i ručnicima koji dolaze u kontakt s licem.

Više možeš pogledati ovdje.
Izvor - autor: youube.com – First Class Amateur

image

Ako je netko u obitelji bolestan i ima proljeva ili povraća, može još neko vrijeme nastaviti izlučivati uzročnika infekcije i nakon prestanka simptoma bolesti. Stoga je važno, za vrijeme i nakon prestanka simptoma bolesti člana obitelji redovito čistiti i dezinficirati WC školjku kako biste smanjili rizik od zaraze drugih članova obitelji.

image

Misliš li da održavaš svoja usta potpuno čista?
Brineš li se o svojoj četkici za zube?

image

Zaštita od opasnih bakterija na rukama

Bakterije na rukama najveći su izvor niza zaraznih bolesti koje se često nazivaju "bolestima prljavih ruku".

Na sreću, ove bolesti mogu se spriječiti pravilnom i redovnom higijenom.

Kada treba prati ruke?

1. Tijekom svakog ulaska u dom.

2. Prije, tijekom i nakon pripremanja hrane.

3. Prije jela.

4. Prije njege o bolesnima.

5. Prije uzimanja lijekova.

6. Prije liječenja otvorenih rana.

7. Nakon upotrebe zahoda.

8. Nakon mijenjanja pelena ili čišćenja djeteta koje je koristilo zahod.

9. Nakon čišćenja nosa, kašljanja ili kihanja.

10. Nakon dodirivanja životinja.

11. Nakon dodirivanja životinjske hrane.

12. Nakon rukovanja smećem, kemikalijama i nečistim predmetima.

image

Pranje ruku je jednostavna navika kojom se s ruku uklanjaju nečistoće te se smanjuje broj štetnih mikroorganizama. Važno je naučiti pravilno prati ruke i držati se navedenih smjernica:

Koristiti sapun i toplu vodu jer topla voda pomaže sapunu da se jače zapjeni i tako povećava njegovu aktivnost.

Ruke prati minimalno 30 sekundi kako bi se uklonio što veći postotak štetnih bakterija.

Na javnim mjestima koristiti papirnate ubruse umjesto sušilica za ruke jer u njima mogu zaostati mikroorganizmi koji se tijekom sušenja iz zraka raspršuju na ruke.

Često mijenjati pamučne ručnike u kupaonicama koji služe samo za brisanje ruku. Paziti da ih ne koristi druga osoba.

Koristiti sredstvo za dezinfekciju ruku na bazi etilnog alkohola ili izopropanola. Kako bi sredstvo bilo efikasno treba ga utrljavati se u kožu oko 30 sekundi dok se koža ne osuši. Ova sredstva upotrebljavaju se nakon standardnog pranja ruku kada se želi postići produljena antimikrobna aktivnost ili kada smo u nemogućnosti oprati ruke.

Otisak ruke djeteta nakon igre. Neoprane ruke.

Otisak ruke djeteta nakon igre. Nakon pranja u hladnoj vodi bez sapuna.

Otisak ruke djeteta nakon igre. Nakon pranja u hladnoj vodi sa sapunom.

Otisak ruke djeteta nakon igre. Nakon kratkog pranja u toploj vodi sa sapunom.

Otisak ruke djeteta nakon igre. Nakon pravilnog pranja u toploj vodi sa sapunom.