Nevidljivi život u vodi
Tko živi u barici?
Nakon kiše svuda oko sebe možemo primijetiti malene bare. Ovisno o godišnjem dobu neke traju više mjeseci, dok neke ispare s prvim suncem. Bare se definiraju kao vode stajaćice koje su površinom znatno manje od jezera. Prirodne bare obično nastaju u poplavnim područjima ili uz rijeke, plitke su te u njima rastu vodene biljke i žive brojne životinje. U barama također možemo naći i razne mikroorganizme. Osim bakterija i virusa, tamo se nalaze i heterotrofni protisti koje, isto kao i bakterije, ne možemo vidjeti golim okom. Papučica i amebe, kao predstavnici heterotrofnih protista, jedni su od glavnih stanara svake bare.
Papučica
Još davne 1675. godine prirodoslovac Antoni van Leeuwenhoek pod svojim je mikroskopom uočio sitne organizme koji su se živahno gibali. Jedan od organizama bila je i veličine 0.25 mm. Ime je dobila po svom obliku koji podsjeća na stopalo - papuču. Pripada skupini praživotinja, razredu trepetljikaša, koji su vrlo rasprostranjeni u slatkovodnim kopnenim i morskim okolišima. Nazivamo ih praživotinjama jer su se pojavile davno u evolucijskoj prološlosti i jer su se od njihovih predaka vjerojatno razvile sve današnje životinje.
Papučica je obavijena opnom zvanom pelikula na čijoj se površini nalaze trepetljike koje joj služe za pokretanje i uzimanje hrane. Na pelikuli se također nalazi i udubljenje koje se naziva vestibulum. Vestibulum, odnosno usno predvorje, završava stanična ustima (citosom) pomoću kojih se papučica hrani. Stanična usta se pak nastavljaju na nešto napredniji sustav probave koji uključuje stanično ždrijelo (citofarinks) te izmetni otvor, odnosno citopig kroz koji se izbacuje neprobavljeni sadržaj. Kada hrana uđe u papučicu oko nje se stvori hranidbeni mjehurić u kojeg se ulijevaju lizosomi te se hrana razgrađuje pomoću enzima.
Papučica diše difuzijom plinova koja se obavlja preko kože. Također, papučica posjeduje kontraktilne vakuole koje služe kao mehanizam za regulaciju količine vode. Papučica ima veliku (makronukleus) i malu jezgru (mikronukleus). Velika jezgra upravlja hranjenjem, izmjenom plinova i osmoregulacijom, a mala jezgra razmnožavanjem.
Kako se papučica hrani možeš pogledati ovdje.
Izvor - autor: youtube.com – Craig Smith
Amebe
Ameba je također praživotinja koja pripada skupini . Za nju je karakteristično da se kreće pomoću lažnih nožica (pseudopodija), odnosno prilikom kretanja mijenja oblik tijela. Ameba je obavijena staničnom membranom, ima jednu jezgru, a hrani se putem cijele površine tijela.
Kao i kod papučice, kad unese hranu, oko nje se stvara hranidbeni mjehurić koji se povezuje s lizosomom te se unesena hrana razgrađuje. Nepovoljne uvjete (npr. sušu ili niske temperature) ameba može preživjeti prelazeći u stanje ciste. U tom stanju ameba se ne hrani, ne kreće i ne razmnožava te čeka ponovno uspostavljanje povoljnih uvjeta da bi prešla u vegetativan oblik. Ameba se hrani bakterijama, algama i papučicama.
Više o amebi možeš pogledati ovdje.
Izvor - autor: youtube.com – Dr. Ralf Wagner
Površina tijela amebe prekrivena je staničnom membranom koja na sebi nema nikakvih dodatnih struktura. Tijelo joj je promjenjivog oblika. Hranu uzima cijelim tijelom tako što lažnim nožicama, odnosno pseudopodijima obgrli plijen. Kada hrana uđe u tijelo, oko nje se stvara hranidbeni mjehurić. Hranidbeni mjehurić spaja se s lizosomom koji sadrži enzime za razgradnju hranjivih tvari. Neprobavljene ostatke ameba izbacuje na bilo kojem mjestu na tijelu. Isto kao i kod papučice, ameba koristi kisik koji ulazi u organizam difuzijom, a za osmoregulaciju koristi kontraktilne vakuole. Amebe se razmnožavaju binarnim dijeljenjem, to jest podjelom roditeljske stanice na dvije manje, pri čemu roditeljska stanica nestaje.
Kako se ameba hrani možeš pogledati ovdje.
Izvor - autor: youtube.com – 7activestudio
Pojedine vrste ameba žive kao paraziti u organima različitih životinja i čovjeka. Najčešće patogene amebe pripadaju vrstama i Acanthamoeba.
Želite li znati više?
Pojedine vrste ameba žive kao paraziti u organima različitih životinja i čovjeka.
Najčešće patogene amebe pripadaju vrstama Entamoeba histolytica i Acanthamoeba.
Heterotrofne protiste, kao što su ameba i papučica, možemo pronaći u gotovo svim vodenim ekosustavima na Zemlji. Hrane se uglavnom bakterijama te kao njihovi grabežljivci tijekom samo jednoga sata mogu pojesti desetke do nekoliko stotina bakterija. Ipak, neke su bakterije uspjele razviti određene osobine koje im omogućavaju da ih protist ne probavi nakon što ih pojede, što im omogućava da prežive unutar svoga domaćina. Unutar protista bakterije pronalaze sigurno utočište i zaštitu od opasnosti u okolišu poput kloriranja ili, u nekim slučajevima, antibiotika koji bi im mogli naštetiti.
Primjeri takvih bakterija su bakterije: , , , i brojne druge bakterije. Na taj način amebe i papučice postaju "mikrobni trojanski konji" s potencijalnom ulogom u infekciji ljudi i životinja.
Prikaz bakterije Legionella pneumophila unutar amebe Achantamoeba castellanii nakon 48 satne kokultivacije. Bakterije se vide kao tamnoplavi štapići unutar amebe.
Ne konzumirati vodu u prirodi koja nije zdravstveno ispravna jer može sadržavati bakterije i amebe!
Entamoeba histolytica
Zanimanje: Patogena ameba.
Specijalizacija: Uzrokuje amebnu dizenteriju kod čovjeka.
Vještine: Ja sam patogena ameba koja se lagano kreće popodlozi pomoću pseudopodija, odnosno izdanaka. U nepovoljnim uvjetima se zaokružim u cistu i tako mogu dugo preživjeti u vodi, na tlu i hrani. Čovjek zarazi kad me popije ili pojede, a simptomi nastanu tek kad iz ciste izađemoj aktivni oblik kojeg zovu trofozoit. Kod ljudi mogu izazvati dugotrajne proljeve, a volim loše higijenske uvjete. Ako me ne želite, savjetujem vam da držite visoku razinu higijene i često perete ruke i naravno pijete isključivo pitku vodu.
Legionella pneumophila
Zanimanje: Oportunistički patogen iz vodoopskrbnog sustava.
Specijalizacija: Parazit ameba i preživljavanje u sitnim kapljicama vode (aerosolu).
Vještine: Volim skrivene prostore u kojima je voda, kao što su vodoopskrbni i klimatizacijski sustavi. Najčešće živim u vodenoj mikrobnoj zajednici, biofilmu. Relativno sam otporna na klor i toplinu, a ako je potrebno mogu se sakriti i rasti u amebama. Putem sitnih kapljica u zraku (aerosola) mogu ući u pluća ljudi i izazvati infekciju, odnosno legionelozu. Ova bolest nije zarazna. Zrakom mogu putovati i do 10 km od izvora u kojem živim.
Mycobacterium avium komplex
Zanimanje: Oportunistički patogen iz vodoopskrbnog sustava.
Specijalizacija: Otpornost na kiseline i infekcije u imunokompromitiranih ljudi.
Vještine: Mi smo dvije netuberkulozne mikobakterije: Mycobacterium avium i Mycobacterium intracellulare i zajedno smo super par. Uglavnom ne uzrokujemo bolesti osim ako imunološki sustav nije jako oslabljen. Možete nas naći u tlu, vodi i prašini. Za razliku od drugih bakterija u skupini teško nas uzgojiti na hranjivim podlogama. Osim što smo izbirljive što se tiče hrane, sporo se razmnožavam te na Lowenstein–Jensen agaru stvaramo kolonije nakon 10-21 dana. Pod mikroskopom nas možete vidjeti samo ako nas obojite specijalnim bojanjem po Ziehl – Nielsen- u budući da u svojoj staničnoj stjenci imamo voskove, kroz koje boja teško prolazi.
Salmonella spp.
Zanimanje: Patogena bakterija.
Specijalizacija: Uzrokujem bolesti kod ljudi i životinja.
Vještine: Dugo vrijeme mogu preživjeti na namirnicama i drugim površinama. Na moju veliku žalost, ne podnosim temperature više od 70 °C.
Campylobacter spp.
Zanimanje: Naseljavam probavni sustav većine toplokrvnih životinja kao što su divlje ptice, perad, goveda, svinje, ovce, psi i mačke, ali i kamenice i druge školjkaše.
Specijalizacija: Jako volim kad se meso termički ne obradi jer tada mogu ući u ljude i izazvati bolest kampilobakteriozu.
Papučica
Zanimanje: Modelni organizam za proučavanje bioloških procesa.
Specijalizacija: Brzo plivanje i simbioza s algama.
Vještine: Ja sam znanstvenica među mikroorganizmima i ljudima služim kako bi što bolje shvatili biološke procese u protozoama. Imam oblik papuče pa sam zato od milja nazvana papučica. Ja ne uzrokujem bolesti i nisam bakterija. Otkrio me je Antoni van Leeuwenhoek 1675. pod svjetlosnim mikroskopom kojeg je on sam napravio. Možete me naći u morima, kopnenim i boćatim vodama te na vlažnom tlu.
