Bolesti koje uzrokuju gljivice

Mogu li nam gljive nauditi?

Mogu!
Neke gljive mogu sadržavati otrove, pa si možemo ugroziti zdravlje, čak i život ako ih jedemo. Otrovne su gljive velike, a rastu najčešće u šumama ili na poljima. Osim njih postoje i iznimno male (mikroskopske) gljive koje zbog toga nazivamo gljivicama. Tim gljivicama mogu se zaraziti ljudi i životinje. One pripadaju velikoj skupini živih bića koje nazivamo eukariotima.

Pojedine vrste gljivica međusobno su slične te su na osnovi toga raspodijeljene u skupine. Veliku skupinu čine plijesni, gljivice složenih oblika.

Pojedine vrste plijesni raspodijeljene su u zasebne skupine sličnih oblika i načina života. Unutar skupine plijesni postoje one koje nazivamo dermatofiti, a bolesti koje uzrokuju u ljudi i životinja nazivamo dermatofitoze.

Dermatofite nalazimo raširene u prirodi, u zemlji, na životinjama i ljudima.

Geofilni dermatofit

Dermatofiti koje nalazimo u tlu.

Antropofilni dermatofit

Dermatofiti kojima je glavni domaćin čovjek.

Zoofilni dermatofit

Dermatofiti koje nalazimo na životinjama.

Geofilnim dermatofitima prirodno je stanište tlo.

Međutim, u prilikama kada životinja ili čovjek dođu u dodir sa zemljom u kojoj se nalazi dermatofit u obliku spora (parazitski oblik), one se mogu prilagoditi uvjetima života na koži ili dlaci novoga domaćina i tako zaraziti čovjeka ili životinju. U pasa česta su mjesta infekcije na njušci ili prednjim šapama kojima kopa po tlu, a u ljudi najčešće na rukama zbog obrađivanja tla.

Zoofilnim dermatofitima prirodni domaćini su različite vrste životinja.

Većinom se među pojedinim životinjama prenose izravnim dodirom. Jednako tako životinje mogu biti i izvor zaraze za ljude koji dolaze u dodir s njima. Nerijetko su to djeca koja se zaraze u igri s mačkama lutalicama. Takve su zaraze znatno učestalije u gradskim sredinama zbog velike populacije mačaka lutalica. I naizgled zdrave životinje mogu nositi i prenijeti uzročnika na druge životinje i čovjeka, pa predstavljaju mogući izvor zaraze.

Oprez!

Zoofilni dermatofiti poput vrsta Microsporum canis, Trichophyton mentagrophytes, Trichophyton verrucosum uzrokuju izraženije upalne promjene u čovjeka na zaraženim poručjima kože, vrlo često karakterističnog prepoznatljivog oblika. No, životinje se mogu zaraziti i međusobno. Posebno se to događa u većim uzgojima ili u prilikama gdje žive u skučenom prostoru, pa su u bliskom dodiru.

Antropofilni dermatofiti gotovo su redovito uzročnici dermatofitoza kod ljudi koji su im prirodni domaćini. Rijetko se događa prijenos na životinje iako nije isključena i ta mogućnost.

Skupinu dermatofita čini nekoliko desetaka različitih vrsta. Ovdje spominjemo samo one koje se najučestalije pojavljuju kod životinja poput kućnih ljubimaca - mačaka, pasa, zamorčića i drugih. Naime, neke od tih životinja mogu se, zbog svog načina života (poput životinja lutalica ili u zajedničkim nastambama gdje žive u velikom broju) lakše susresti s ovim gljivicama i u tim se kontaktima zaraziti.

Više saznaj u videu.
Izvor - autor: youtube.com – American Veterinarian

Postoji veći broj bolesti što ih uzrokuju dermatofiti kod ljudi i životinja. Kako bismo dobili osnovne informacije o ovim bolestima, upoznat ćemo neke od tih dermatofitoza – mikrosporozu i trihofitozu.

Mikrosporoza je najčešća u mačaka i pasa od kojih se može prenijeti na čovjeka, a trihofitoza je bolest od čijeg se uzročnika najčešće zarazimo u izravnom dodiru s krznašima poput zamorčića, kunića i hrčaka.