Svijet na granici života
Marko i gripa
Marko je bolestan, ima gripu!
Marko je zimske praznike proveo kod bake i djeda, često u igri s djecom iz susjedstva. Jednoga dana vratio se kući umorniji nego inače. Boljela ga je glava i svi mišići u tijelu. Bilo mu je jako hladno. Ugledavši unuka kako dršće te kako mu se crvene obrazi, baka se zabrinula. Smjestila ga je u krevet, stavila mu toplomjer i požurila skuhati domaći čaj od kamilice.
Kako pripremiti čaj saznajte ovdje.
Zašto baš čaj od kamilice?
Prema narodnom vjerovanju čaj od kamilice pomaže liječiti infekcije dišnog sustava, što je zapravo istina! Kamilica ima protuupalna, antimikrobna i smirujuća svojstva te jača imunost i pomaže našem tijelu u obrani od infekcija.
Više o zdravstvenim prednostima i ljekovitosti čaja od kamilice saznajte ovdje.
Marko je isprva negodovao. Nije želio izmjeriti temperaturu tvrdeći da mu nije ništa, ali bakine sumnje potvrdio je toplomjer, koji je pokazao 39,5°C! Baka je ispitivala Marka nastojeći saznati što ga boli. On je tiho odgovarao da ga bole glava, noge, ruke, grlo… Bilo mu je jako hladno i osjećao se umorno. Tada je baka pomislila da Marko vjerojatno ima GRIPU!
Zvijezde, hladnoća ili ipak - virus?
U mnogim zemljama gripa se naziva influenca. Ovaj naziv dolazi iz talijanskog jezika (influenza del freddo), a znači utjecaj hladnoće. U nedostatku drugog objašnjenja ljudi su od davnih vremena vjerovali da na pojavu bolesti utječu nebeska tijela ili hladnoća. Hrvatski naziv za gripu potječe iz francuskog jezika, a označava pojmove zgrabiti ili ščepati, koji opisuju nagli početak bolesti.
Kako se dobiva gripa?
Gripa je bolest uzrokovana virusom, mikrobom koji je toliko malen da ga ne vidimo ni svjetlosnim mikroskopom, a zaražava epitelne stanice našeg dišnog sustava.
Virus gripe ušao je u Markov organizam kroz nos ili usta, a možda i rukama koje Marko često zaboravi temeljito oprati.
Savjet: Mala škola kihanja i kašljanja
Saznajte više o zaštitnim mjerama.
Idućeg dana virus je stigao do Markovih pluća gdje se počeo umnažati. Već je tada Marko virusom gripe mogao zaraziti nekoga u svojoj blizini.
Koliko smo dugo zarazni za ljude oko sebe?
Zaražene osobe mogu rasprostranjivati virus gripe dva dana prije pojave prvih simptoma bolesti pa sve do pet dana nakon nestanka simptoma. Kod djece je to razdoblje nešto duže zbog slabije razvijenog imunosnog sustava.
Ne znajući da je zaražen, Marka je vjerojatno inficirao njegov prijatelj neopranim rukama ili kihanjem u njegovoj blizini. Trećeg dana nakon infekcije Marko je počeo osjećati prve simptome bolesti.
Koji su simptomi gripe, kako se virus gripe dokazuje te što razlikuje gripu od prehlade?
Borba do istrebljenja
Virus koristi stanice našeg tijela za vlastito umnažanje.
Razmnožavanje ili umnažanje, u čemu je razlika?
Virusi se ne razmnožavaju, već umnažaju! Razmnožavanje je karakteristično za živa bića te predstavlja proces kojim živi organizmi stvaraju potomstvo, pri čemu se troši određena količina energije. Virusi nemaju vlastite zalihe energije, pa stvaraju svoje kopije umnažanjem trošeći energiju domaćina. Proces umnažanja započinje ulaskom virusa u stanicu domaćina, pri čemu se stvaraju brojne nove čestice virusa, tzv. virioni koji mogu zaraziti druge stanice našeg tijela.
Više o umnažanju virusa pogledaj ovdje.
Izvor - autor: youtube.com – Israa Ayman
Kako bi se obranile od virusa, stanice izlučuju spojeve koji imaju antivirusno djelovanje te upozoravaju zdrave stanice na prisutnost uljeza - virusa. Kao posljedicu ove borbe osjećamo simptome bolesti. Kada je Markovo tijelo shvatilo što se događa, aktiviralo je strategiju obrane protiv virusa kojega mora pobijediti. Povišena tjelesna temperatura bila je znak da je borba započela. Otprilike tjedan dana nakon zaražavanja Markovo tijelo stvorilo je imunoglobuline zvane protutijela, ključno oružje koje se ciljano veže za određene površinske dijelove virusa. Protutijela mogu neutralizirati virus ili se vezati na površinu zaraženih stanica te uzrokovati njihovo uništenje. Pri tome će sudjelovati specijalizirane stanice Markova imunosnog sustava.
Kako se naše tijelo bori protiv virusne infekcije?
Imunost se u čovjeka prema razdoblju stjecanja može podijeliti na urođenu i stečenu. Urođenu imunost čine fizičke prepreke poput kože, sluznica dišnog sustava i drugih sustava te različite imunosne stanice (npr. makrofagi ili leukociti). Stečena imunost razvije se tijekom života. Ponajčešće preboljenjem neke infekcijske bolesti ili nakon cijepljenja. Stečena imunost osniva se na imunosnom odgovoru organizma na neki antigen (detaljno prikazano na slici) pri čemu glavnu ulogu imaju limfociti, odnosno suradnja pojedinih imunosnih stanica. Imunosni odgovor pokreće se nakon što mikrob, npr. virus uđe u naše stanice te se u njima počne umnažati. Razlikujemo citotoksične T-limfocite, koji mogu direktno uništiti zaražene stanice, i pomoćničke T-limfocite. Pomoćnički T-limfociti prepoznaju strane antigene prezentirane na površini specijaliziranih stanica imunološkog sustava te pokreću uništenje zaraženih stanica citotoksičnim T-limfocitima ili aktiviraju B-limfocite. Aktiviranjem B-limfocita oni se diferenciraju u plazma stanice koje proizvode protutijela specifična za određenu vrstu virusa. Osim plazma stanica nastaju i druge vrste imunosnih stanica koje se nazivaju memorijskim T- i B-limfocitima jer „pamte“ antigene virusa s kojima su bile u doticaju. Memorijske stanice nastaju pri prvom susretu s antigenom, npr. iz cjepiva, a nakon ponovnog susreta s istim antigenom započinje promjena memorijskih B-limfocita u plazma stanice koje stvaraju protutijela. Zahvaljujući tome, prilikom ponovnog susreta s antigenom, koji je poznat našim imunosnim stanicama, njegov je odgovor brži i djelotvorniji. Protutijela za virus gripe vežu se na hemaglutinin te mogu neutralizirati ili uništiti virus ili se vezati na površinu inficiranih stanica i tako uzrokovati njihovo uništenje.
Simptomi gripe posljedica su obrambenog odgovora našeg organizma. Tako se povišena tjelesna temperatura javlja kao posljedica lučenja kemijskih tvari koje potiču imunosni odgovor. Pod utjecajem raznih kemijskih tvari, poput pojedinih citokina, javlja se upala koja uzrokuje brojne simptome kao što su umor, bolovi, crvenilo i sl. Curenje iz nosa uzrokovano je lokalnim upalnim odgovorom organizma na virus.
Više o borbi pogledaj na videu.
Izvor - autor: youtbe.com – Osmosis
Glikoproteini gripe? Zvuči baš gripastično!
Pri pogledu na česticu virusa gripe pod elektronskim mikroskopom uočavaju se izdanci na površini kuglastog virusa. To su površinski glikoproteini!
Dvije su različite vrste glikoproteina na čestici virusa gripe: hemaglutinin (HA) i neuraminidaza (NA).
Prema skraćenicama naziva ovih glikoproteina, svaki podtip virusa gripe dobiva svoje ime ili oznaku. Broj uz slovo H predstavlja tip hemaglutinina, a broj uz slovo N tip neuraminidaze. Tako, primjerice, podtip virusa koji je uzrokovao španjolsku gripu nosi oznaku H1N1.
Do danas je poznato 18 različitih tipova hemaglutinina i 11 tipova neuraminidaze. Uloga je hemaglutinina prepoznavanje receptora na stanicama domaćina u koje će virus ući i inficirati ih. Neuraminidaza je pak važna u izlasku umnoženih virusnih čestica iz stanice. Struktura glikoproteina zapisana je u genomu smještenom unutar virusne čestice.
U virusa gripe tipova A i B genom sačinjava osam, a u tipova C i D sedam dijelova jednolančane molekule RNA.
Površinski glikoproteini
Dvije različite vrste glikoproteina
Tipovi virusa gripe
Kada ću ponovno moći na igranje?
Našeg Marka najviše je mučilo upravo ovo pitanje. Koliko god se osjećao loše, želio se samo vratiti igri s prijateljima. Baka mu je objasnila da je gripa bolest koju trebamo shvatiti ozbiljno te ostati u krevetu desetak dana kako ne bi nastale komplikacije.
O mogućim komplikacijama gripe pročitaj ovdje.
Kako bi se što prije oporavio i snizio temperaturu, Marko treba piti dovoljno tekućine, jesti bakinu juhicu i puno se odmarati.
Povišena temperatura, odmor i topla juhica
Povišena tjelesna temperatura nastaje kao odgovor organizma na infekciju s ciljem inaktivacije virusa. Iako je blago povišena temperatura poželjna, visoku temperaturu potrebno je snižavati primjenom lijekova. Iznimno je važno unositi dovoljnu količinu tekućine kako bi se spriječila dehidracija organizma. Odmor je također važan kako ne bismo dodatno iscrpljivali organizam koji je oslabljen borbom protiv virusa.
Antibiotik za ozdravljenje?
Gripu, kao i druge virusne bolesti ne možemo liječiti antibioticima. Antibiotici su lijekovi koji se primjenjuju za liječenje bakterijskih bolesti te nemaju nikakvo djelovanje na viruse.
Savjet:
Antibiotike uzimajte samo kada vam ih prepiše liječnik! Prekomjerna upotreba antibiotika u svijetu dovela je do pojave otpornosti bakterija na antibiotike ili antibiotske rezistencije – jednog od vodećih zdravstvenih problema današnjice!
Od Antike do danas
Riječ virus dolazi iz latinskog jezika, a znači otrov jer stari Rimljani nisu znali za postojanje ovih mikroskopskih čestica. Prvi opis gripe dugujemo antičkom grčkom liječniku Hipokratu koji je već u petom stoljeću pr. Kr. zabilježio njezine simptome. Epidemije i pandemije nastavile su se tijekom srednjeg i novog vijeka, a javljaju se i danas.
Postoje li lijekovi protiv virusnih bolesti?
Iako postoje antivirusni lijekovi, u liječenju gripe primjenjuju se rijetko. Većina antivirusnih lijekova strogo je specifična za određeni virus, što ograničava njihovo djelovanje i primjenu kod drugih virusnih infekcija. Primaran razlog rijetke upotrebe antivirusnih lijekova je njihova visoka cijena i nužnost vrlo brze i točne dijagnoze bolesti kako bi liječenje započelo pravovremeno.
Kako postupati kada smo bolesni?
Nakon što obolimo, najbolje se pridržavati uputa liječnika i tradicionalnih savjeta koje je baka dala Marku. Jednom preboljena gripa ne osigurava otpornost na ponovnu zarazu jer je virus - uzročnik vrlo promjenjiv te se skoro svake godine pojavljuje u nekoj novoj varijanti. Zbog toga je najučinkovitiji način zaštite od gripe redovito cijepljenje!
Tradicija i liječenje
U prošlosti ljekarne nisu bile dostupne u svakom većem mjestu kao danas, a medicinska skrb bila je puno lošija jer nije postojalo toliko različitih lijekova kao danas. Stoga su ljudi koristili lijekove dostupne u prirodi. Najčešće su to bili čajevi od raznih biljaka, med, juhe i sl. Diljem svijeta postoji bogata tradicija liječenja gripe prirodnim lijekovima i pripravcima. Iako neki od tradicionalnih savjeta izazivaju nevjericu kod ljudi, često su upravo recepti naših baka i djedova djelotvorni i pripomažu u liječenju gripe.
Više o prirodnim lijekovima protiv gripe o prehlade pročitajte ovdje.
Izradu mrežne stranice sufinanicrala je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.