Pojmovnik
A
Bakterija koja stvara kiseline.
Bakterija koja podnosi i voli živjeti u kiselom mediju.
(lat. additivus, dodaci) Tvari koje se dodaju hrani pri tehnološkoj proizvodnji kako bi konačan proizvod mogao duže sačuvati osnovna svojstva mirisa, okusa i konzistencije. Aditivi koji se koriste u industrijskoj preradi nisu prirodan sastojak hrane, već tvari određenog kemijskog sastava koje se dodaju namirnicama tijekom proizvodnje, pripreme, obrade, prerade, oblikovanja, pakiranja, transporta i čuvanja.
Ne može živjeti bez prisustva kisika iz zraka.
Uvjeti života s kisikom.
Skupina Gram-pozitivnih bakterija čiji se organizam većinom sastoji od tankih niti, hifa. Poznate su po proizvodnji mnogih antibiotika.
Antibiotik koji proizvode neke aktinobakterije. Djeluje protiv mnogih bakterija kao i protiv nekih tumorskih stanica.
Bezdlačni dio kože nastao djelovanjem nekog štetnog učinka.
Upala grla, ždrijela i krajnika.
Antibiotik je lijek koji ubija ili sprečava rast i razmnožavanje bakterija, a koristi se za sprečavanje i liječenje bakterijskih infekcija. Ne djeluju protiv virusa.
Otpornost bakterije na djelovanje antibiotika.
Strane tvari ili dijelovi mikroba koji uneseni u organizam potiču stvaranje specifičnih protutijela ili senzibiliziranih T-limfocita.
Tvari koje sprečavaju razmnožavanje ili ubijaju gljivice.
Ubijanje virusa ili suzbijanje sposobnosti njegova umnažanja određenim sredstvom ili tvari.
Skupina dermatofita kojima je prirodni domaćin čovjek, ali se rijetko mogu prilagoditi i uvjetima na koži životinja.
Ugodan, podražujući miris pića, jela, duhana i sl. Potječe obično od eteričnih ulja, a često se postiže dodavanjem začina.
Vrsta gljivičnih spora koje su nastale raspadanjem dugačkih nitastih tvorbi koje nazivamo hifama.
Kronična upalna kožna bolest koja se javlja u ranom djetinjstvu.
B
Mikroskopski, najčešće jednostanični, organizam jednostavne građe.
Antimikrobni peptidi (proteinske supstance) s antimikrobnim djelovanjem prema srodnim bakterijskim vrstama soja producenta. U svom prirodnom okruženju bakterije proizvode bakteriocine kako bi se natjecale s drugim bakterijama u borbi za hranjive tvari. Produkcija bakteriocina jedna je od važnih karakteristika probiotičkih bakterija.
Bilo koji antibiotik koji u svojoj kemijskoj strukturi ima četveročlani beta-laktamski prsten. Ovoj skupini pripadaju mnogi antibiotici koji se često primjenjuju, poput penicilina, cefalosporina, karbapenema i monobaktama.
Biofilm je sluzava nakupina bakterija koja je nastanila određeno vlažno područje tj. vezana je za neku podlogu.
C
Vanjska površina zuba.
Aktivna zaštita koja nastaje davanjem cjepiva pripremljenog protiv određene bolesti; u organizam se unose tvari koje potiču naš imunosni sustav da stvara otpornost na bolest i sam proizvodi protutijela.
Glikoproteini koji kao signalne molekule posreduju među stanicama; izlučuju ih mnogobrojne stanice u organizmu kao odgovor na unutarnje ili vanjske podražaje (npr. ozljedu tkiva ili infekciju).
Pripravak koji sadrži oslabljene ili inaktivirane mikrobe ili njihove antigenske sastojke i služi za stjecanje aktivne imunosti.
D
(grč. Δέρμα, koža; i φυτόν phyton, biljka) zajedničko ime za skupinu plijesni koja uzrokuje promjene na koži i njezinim orožnjalim tvorevinama u ljudi i životinja.
Bolesti kod ljudi i životinja koje uzrokuju dermatofiti.
Mehanizam koji bakterije u zajednici, odnosno, biofilmu koriste za komunikaciju. Pomoću kemijskih signala bakterije međusobno komuniciraju opasnostima koje im prijete (sredstvo za čišćenje, visoka temperatura i slično).
Dezinfekcija vode označava postupak kojim se smanjuje broj mikroorganizama u vodi na najmanju moguću razinu u svrhu zaštite ljudskog zdravlja.
Bakterija koja poslije dijeljenja svojih stanica ostaje u paru.
Narušena ravnoteža u sastavu mikrobioma koja može doprinijeti nastanku bolesti.
Sustav organa koji služi za izmjenu plinova.
Organizam u kojem se uzročnik bolesti razmnožava.
Naziva se i „hormon nagrade“ jer se izlučuje nakon zadovoljavanja određenog cilja.
E
Kemijske tvari (proteini) koje ubrzavaju kemijske reakcije.
Pojam koji u ekologiji označava ukupnost živih i neživih sastavnica okoliša koji su u međudjelovanju s jedinkom ili populacijom.
Mikroskop koji sliku uzorka stvara pomoću snopa ubrzanih elektrona.
Zaraza populacije ograničena na neko (manje) područje, npr. selo ili grad.
Vrsta stanica koje pokrivaju sve vanjske tjelesne površine i oblažu unutarnje tjelesne šupljine višestaničnih životinjskih ili biljnih organizama.
(grč. εὖ - eu, pravi; κάρυον – karyon, jezgra) organizmi odnosno stanice kod kojih je nasljedni materijal smješten u staničnoj jezgri obavijenoj jezgrinom ovojnicom.
F
(grč. phagein, jesti; cit, biološki sufiks koji označava stanicu). Fagociti su sve one stanice koje su sposobne razoriti određene mikroorganizme, druge stanice i različite strane čestice u organizmu, a to čine tako da ameboidnim pokretima svoje protoplazme obuhvate spomenute objekte, uklope ih u vakuolu i razgrađuju djelovanjem enzima i vodikova peroksida. Fagocita najviše ima u jetri, slezeni i limfnim čvorovima gdje čiste krv i limfu od bakterija i drugih čestica.
Može živjeti sa ili bez prisustva kisika iz zraka.
(lat. fermentatio, vrenje) Jedan je od najstarijih i najvažnijih postupaka čuvanja i prerade namirnica. Tijekom fermentacije, pod utjecajem mikroorganizama, dolazi do promjene šećera pri čemu nastaju neke nove tvari.
Filtracija ili procjeđivanje vode je postupak propuštanja vode kroz poroznu sredinu (šljunak, pijesak, drveni ugljen i slično) radi uklanjanja većih neživih čestica i mikroorganizama (prvenstveno bakterija), koji su nakon procesa taloženja zaostali u vodi.
Proces flokulacije vode (još se naziva i pahuljičarenje) podrazumijeva proces rasta neutralnih čestica u veće nakupine tzv. flokule.
Nepodnošenje umjetnog i/ili prirodnog osvjetljenja; mučan osjećaj koji izaziva svjetlost.
G
Upala želučane sluznice.
Cjelovita nasljedna informacija koja je kodirana nukleinskom kiselinom organizma (najčešće DNA, ali za neke viruse je to RNA).
Skupina dermatofita kojima je prirodno stanište tlo, ali se mogu prilagoditi i uvjetima na koži nekih životinja, a ponekad i čovjeka.
Proteini na koje su vezani šećeri; imaju brojne uloge u stanicama.
Mikroskopski sitne gljive koje je zbog njihove mikroskopske veličine uobičajeno nazivati gljivicama.
Antibiotik koji tvori bakterija Bacillus brevis, a djeluje na mnoge gram-pozitivne bakterije.
Bakterija koja ima debelu staničnu stijenku s velikim udjelom spoja koji se naziva peptidoglikan (murein) i zadržava ljubičastu boju u postupku bojenja po Gramu.
Imaju tanju staničnu stijenku, a primjenom bojenja po Gramu boje se crveno.
H
Glikoprotein koji nalazimo na površini nekih virusa (npr. virusa gripe). Ključan je za njegovu infektivnost jer omogućuje virusu ulazak u stanicu; ime je dobio jer uzrokuje sljepljivanje crvenih krvnih stanica (hemaglutinaciju).
(lat. Humulus lupulus), biljka penjačica koja se koristi u proizvodnji piva. Raste na vlažnim mjestima, a može narasti do 9 metara visine. Možemo je naći kako raste uz grmlje ili rijeke, dok u kontroliranom uzgoju raste uz stupove.
Prirodni ili umjetni medij za uzgoj mikroba u laboratorijskim uvjetima.
I
Indikatorski mikroorganizmi su mikrorganizmi koji su specifični za određeno zagađenje. Indikatorski mikroorganizmi fekalnog zagađenja prirodno pripadaju crijevnoj mikrobioti toplokrvnih životinja. Prisutni su u vodi uvijek kada je prisutan patogen i prisutni su u većoj količini od patogena. Dodatno, ovi mikroorganzmi nemaju sposobnost razmnožavanja u vanjskoj sredini i brzo i lako se dokazuju. Primjer indikatorskog mikroorganizma je bakterija E.coli, čije doazivanje u vodi ukazuje na fekalno zagađenje.
Imunoglobulini su proteini koje stvaraju plazma stanice kao odgovor imunosnog sustava na kontakt s antigenima. Imunoglobulin A predstavlja oko 10 – 15 % ukupnih imunoglobulina koji se nalaze u serumu. Nalazi se u suzama, znoju, slini, mlijeku dojilja, sekretima bronhija i crijeva. Njegova je uloga zaštita respiratornog i intestinalnog trakta od virusnih infekcija.
Obrambeni sustav organa, tkiva, stanica i molekula s funkcijom razlikovanja stranog od vlastitog; štiti organizam od mikroba (virusa, bakterija, gljivica i parazita i njihovih toksina), kao i vlastitih promijenjenih stanica (npr. tumorskih).
Sposobnost organizma da se obrani, ponajprije od mikrobnih bolesti. Razlikujemo urođenu imunost, koju imamo od rođenja, te stečenu, koja se oblikuje tijekom života.
Oštećenje zdravlja koje nastaje djelovanjem različitih prirodnih ili sintetskih kemijskih tvari (otrova) nakon njihova slučajnog ili namjernog dodira sa živim organizmom.
J
(lat. malum, jabuka, rus. kislyj, kiselina), organska kiselina koja se nalazi u kiselim voćkama kao što je jabuka.
Javna kanalizacija uključuje prikupljanje sanitarnih, industrijskih i otpadnih voda te njihovu odvodnju do sustava za pročišćavanje.
K
Način prijenosa uzročnika bolesti slinom putem zraka.
Sluzava tvorba koju stvara sama bakterija. Štiti bakteriju od utjecaja obrambenog sustava čovjeka.
Bakterija koja ima sposobnost uzrokovati karijes.
(lat. caseus, sir) protein koji se nalazi u mlijeku te čini oko 80 % proteina kravljeg mlijeka. To je tvar koja se zgrušava i omogućuje proizvodnju sira. Velika kazeinska molekula sastoji se od nekoliko stotina molekula aminokiselina, koje sadrže više karakterističnih skupina kao što su hidroksilna, amino, amido i karboksilna skupina.
Fibrozni protein koji tvori površinske dijelove kože i njene rožnate tvorevine.
Klor je kemijski element koji u periodnom sustavunosi oznaku Cl, u prirodi se javlja kao žuto – zeleni plin. Klorni spojevi su svi kemijski spojevi klora i drugih elemenata. I elementarni klor i klorni spojevi koriste se kao sredstva za dezinfekciju te su i dalje glavni dezinficijensi kojima se tretira voda za ljudsku potrošnju.
Koagulacija vode je postupak dodavanja kemijskih sredstava pod nazivom koagulanti čija je zadaća da sakupe i slijepe sitne čestice promjera manjeg od 0,02 mm kako bi se takve nečistoće lakše otklonile.
Uvođenje uređaja za pretragu izravno u debelo crijevo.
Bakterija koja živi u zajednici s čovjekom zbog vlastite koristi (hrana., toplina, vlaga) ne nanoseći mu nikakvu štetu.
Svaka tvar koja u hranu nije dodana namjerno, a koja se u toj hrani nalazi kao rezultat proizvodnje (uključujući radnje provedene u ratarstvu, stočarstvu i veterinarskoj medicini), izrade, prerade, pripreme, obrade, tretiranja, pakiranja, prijevoza ili držanja takve hrane ili kao rezultat onečišćenja iz okoliša.
Grčenje mišića koje se najčešće javlja u kombinaciji s temperaturom.
Kemijska sredstva koja sprečavaju kvarenje hrane, odnosno raznih tvari na način da zaustavljaju razvoj mikroorganizama.
(lat. conservare, sačuvati, održati) - Postupak kojim se kraće ili dulje vrijeme sprečava kvarenje lako kvarljivih namirnica te čuvanje od propadanja i truljenja.
Korjenonošci su heterotrofni (uzimaju hranu iz okoliša) jednostanični organizmi koji nemaju stalan oblik tijela, već pružaju svoje izdanke (lažne nožice) u obliku korjenčića.
Skup više kolonija (nakupina stanica) bakterija uzgojen u kontroliranim (laboratorijskim) uvjetima.
L
Stanice limfatičke vrste, glavni sudionici u specifičnoj imunosti.
Proces sušenja bakterija u zamrznutom obliku, pri čemu se voda odvodi sublimacijom. Proces liofilizacije sastoji se od dviju faza: zamrzavanja bakterija te sušenja zamrznutih bakterija u vakuumu pri niskim temperaturama (sublimacija). Liofilizacija bakterija zaustavlja njihov metabolizam stavljajući ih u stanje mirovanja. Liofilizacijom se osušene bakterije mogu čuvati dulje od godine dana a da se pritom zadrži početan broj živih bakterija u pripravku. Bakterije se iz suhog stanja ponovno vraćaju u aktivno stanje dodavanjem vode, tj. rehidratacijom.
Zaštitna sredstva koja se koriste tijekom zamrzavanja, sušenja i zaštite stanica od velike osmolarnosti.
Djelovanje enzima koji provode lipolizu. Lipoliza je proces razgradnje lipida (masti) koji uključuje hidrolizu triacilglicerola do slobodnih masnih kiselina i glicerola, nakon čega slijedi pretvorba u acetilne jedinice.
M
Vrsta leukocita čija je osnovna zadaća izlaganje fagocitiranih antigena na svojoj površini i njihovo predočavanje limfocitima; time se pokreću imunosne reakcije s T- i B-limfocitima.
Naziva se i „hormon spavanja“ ili „hormon noćne sreće“ jer regulira naš biološki sat i spavanje.
Infekcija nastala prolaskom bakterije meningokoka u krv osobe.
Vrsta antibiotika srodnog penicilinu koji djeluje protiv nekih stafilokoka.
Znanstv. lat. mycelium, prema grč. mύϰης, nitasto, razgranato tijelo većine gljiva.
Laboratorijska pretraga kojom dokazujemo prisutnost, odnosno odsutnost gljivica u nekom uzorku.
Za rast trebaju vrlo niske koncentracije kisika iz zraka.
Mikrobi ili mikroorganizmi su sitni oblici života (bakterije, arheje, praživotinje, jednostanične alge i gljive, virusi), premali da bi se vidjeli golim okom. Nalaze se svuda – u vodi, tlu, zraku i ljudskom tijelu. Neki nas mikrobi čine bolesnima, dok su drugi važni za naše zdravlje.
Svi mikroorganizmi koji se nalaze na ljudskom tijelu i unutar njega, na ili u nekom dijelu tijela (mikrobiota kože, usne šupljine, crijeva, itd).
Skup gena svih mikroba koji se nalaze u određenom okruženju.
Dermatofitoze uzrokovane vrstama iz roda Microsporum.
Gusta, bezbojna tekućina koja se nalazi u kiselom mlijeku, siru, kiselom kupusu i siliranom krmivu.
Osobine poput oblika, međusobnog rasporeda stanice, posebnih izdanaka po kojima se gljivice međusobno razlikuju.
(lat. mutare, što znači promijeniti) - Promjena u genomu; kod virusa često uzrokuje nastanak novog soja.
N
Uvodi se kroz želudac u tanko crijevo.
Enzim na površini virusa gripe koji omogućuje virusu da izađe iz domaćinove stanice i rasprostrani se dalje.
Ukupna količina energije, makro (proteini, ugljikohidrati i masti) i mikro (vitamini i minerali) nutrijenata u hrani. Definira što sve unosimo s određenom namirnicom.
O
Obrambeni sustav organa, tkiva, stanica i molekula s funkcijom razlikovanja stranog od vlastitog; štiti organizam od mikroba (virusa, bakterija, gljivica i parazita i njihovih toksina), kao i vlastitih promijenjenih stanica (npr. tumorskih).
Fenolni spoj koji maslinama daje gorku aromu. Pokazalo se da ima antioksidativno i protuupalno djelovanje u ljudskom organizmu te da smanjuje vjerojatnost nastanka srčanih bolesti.
Organska kiselina koja nastaje fermentacijom pomoću bakterija. S obzirom na to da je kiselina, snižava pH i tako inhibira rast nekih mikroorganizama. Octenu kiselinu možete naći i u svojoj kuhinji kao sastojak octa. To je bezbojna tekućina oštra mirisa koja se često koristi za konzerviranje zelenog povrća te kao začin za salate.
Antibiotik širokog spektra djelovanja čija se antibakterijska aktivnost osniva na onemogućavanju funkcije ribosoma, a djelotvoran je protiv brojnih gram-pozitivnih i gram-negativnih bakterija.
Ozon je plin, čija se molekula sastoji od 3 atoma kisika, ozon se nalazi u atmosferi i upija određene valne duljine ultraljubičastog (UV) zračenja, ali isto tako ozon se može koristiti i za dezinfekciju vode.
P
Širenje neke bolesti (najčešće zarazne) na većem području, npr. kontinentu ili čitavom svijetu.
Način života dermatofita na organizmu koji je zarazio.
Onaj koji uzrokuje bolest.
Bakterija koja uzrokuje ili može uzrokovati infekciju.
Mikrob uzročnik bolesti, primjerice virus ili bakterija.
Prvi antibiotik uveden u liječenje bakterijskih bolesti koji se i danas često primjenjuje zbog niske toksičnosti za ljude i snažna učinka.
Kemijski spoj sličan bjelančevinama koji se, za razliku od njih, sastoji od manjeg broja međusobno povezanih aminokiselina.
Pitka voda je voda visoke kakvoće koja se redovito kontrolira i zbog dodanog klora je sigurna za piće.
Diferencirane stanice B-limfocita koje tvore protutijela.
Poseban mikrob koji spada u carstvo gljiva, mikroskopske je veličine, raste primjerice na vlažnim namirnicama.
Kategorija unutar tipa virusa koja je određena kombinacijom različitih vrsta hemaglutinina i neuraminidaza na površini virusne čestice.
Neprobavljivi ugljikohidrati koji služe kao izvor energije korisnim bakterijama koje čine crijevnu mikrobiotu. Također pogoduju i unesenim probiotičkim bakterijama u intestinalnom traktu.
Životinje koje određena vrsta mikroba može zaraziti.
Najčešće bakterije mliječne kiseline, korisni su živi mikroorganizmi koje konzumiramo zbog njihova povoljnog učinka na zdravlje.
Male proteinske čestice koje uzrokuju opasne zarazne bolesti kod životinja i čovjeka.
Proces u kojem okoliš kao selektivna sila odabire za preživljavanje najprilagođenije varijante (jedinke, gene, ponašanja, itd.).
Raznolika skupina jednostaničnih eukariotskih organizama.
Proces razgradnje proteina do aminokiselina djelovanjem proteolitičkih enzima.
Imunoglobulini koje tvore plazma stanice nakon dodira s antigenom.
Teško oboljenje kolona s karakterističnim membranama na sluznici koje lako krvare.
Razmjena segmenata genoma između različitih virusa (npr. između različitih sojeva virusa koji imaju segmentirani genom).
R
Biološki važan tip molekula koji se sastoji od kovalentno vezanih jedinica nukleotida (razlikuje se od DNA po tome što sadrži šećer ribozu umjesto deoksiriboze te dušičnu bazu uracil umjesto timina).
S
Način života dermatofita izvan živog organizma.
Sedimentacija ili taloženje vode je postupak kojim se izdvaja veći dio nečistoća koje se istalože na dno.
Senzorska analiza je znanstvena disciplina koja se bavi procjenom proizvoda na temelju reakcija na one značajke hrane koje se opažaju osjetilima vida, okusa, mirisa, dodira i sluha.
Naziva se i „hormon sreće“ jer utječe na povećanje samopouzdanja te smanjuje nesigurnost.
Pridjev sesilne označava sjedilački način života, odnosno kada neka vrsta je vezana za određeno područje npr. morska spužva ili bakterije u biofilmu.
(Small Intestinal Bacterial Overgrowth) ili bakterijsko prerastanje u tankom crijevu je povećanje broja ili prisustvo neuobičajenih mikroba u tankom crijevu.
Trajna ili privremena životna zajednica dvaju organizama različitih vrsta (simbionti). Obično je i sinonim za komenzalistički odnos u zajednici (barem jedan član ima korist, a drugi nema štetu) ili za mutualistički odnos (oba člana zajednice imaju korist).
Osušeno zrno ječma.
Mješavina slada i hmelja.
Vitamin C potreban je pri nastajanju kolagena. Kolagen je jedan od proteina koji čine vezivno tkivo. Ako kolagen nije pravilno uređen, vezivno tkivo nema potrebnu čvrstoću, pa dolazi do navedenih simptoma bolesti.
Populacija unutar vrste koja nosi skup svojstava pomoću kojih je raspoznajemo od ostalih populacija; mutant unutar određenog podtipa.
Oblik bakterije ili gljivice koji joj služi za preživljavanje u nepovoljnim uvjetima.
Ona koja stvara spore koje joj omogućavaju preživljavanje u nepovoljnim okolišnim uvjetima.
Zaštitni omotač stanice koji nadzire promet tvari u stanicu i iz nje. Građena je od lipidnog dvosloja u koji su uklopljene bjelančevine.
Vanjski omotač stanica bakterija, gljiva, algi i viših biljaka. Stanična stijenka štiti i učvršćuje stanicu te određuje njezin oblik.
Pripravci koji sadrže žive mikroorganizme, a koriste se za dobivanje različitih fermentiranih namirnica s ciljem oplemenjivanja namirnica različitim proizvodima metabolizma.
Voda je količinski glavni sastavni dio živih stanica, pa tako i bakterijskih (75 - 98 %) jer sudjeluje u brojnim kemijskim reakcijama. Također omogućava održavanje tlaka u stanici i oblika stanice. Uklanjanje vode isušivanjem predstavlja stres za bakterijsku stanicu.
Bakterija koja može uzrokovati bolest otporna na djelovanje svih ili većine poznatih antibiotika.
Proces izravnog prijelaza čvrste tvari u plinovito stanje pri sniženom tlaku.
Optička naprava koja omogućuje promatranje predmeta koje ne možemo vidjeti golim okom.
Š
Streptokokna angina praćena osipom na tijelu.
T
Stanice koje imaju ključnu ulogu u specifičnoj staničnoj imunosti. Zovu se T- limfociti ili T-stanice jer sazrijevaju u timusu. T-limfociti vrše brojne funkcije koje omogućuju normalno odvijanje imunološke obrane tijela. Djeluju zajedno s B-limfocitima i nizom drugih stanica i molekula koje su uključene u obranu organizma.
Tvari koje stvaraju živi organizmi: biljke (fitotoksini), životinje (zootoksini), otrovne gljive (mikotoksini) ili bakterije (bakterijski toksini), a štetne su za druge organizme.
Uređaj za mjerenje tjelesne temperature djece i odraslih; termometar je uređaj za mjerenje temperature, dok se u razgovornom jeziku koristi riječ toplomjer.
Dermatofitoze uzrokovane vrstama iz roda Trichophyton.
U narodu nazvana i sušica, zarazna je bolest koja se javlja kod sisavaca i ptica te zahvaća sve organe, osobito pluća. Tuberkulozu u ljudi uzrokuje bakterija Mycobacterium tuberculosis.
U
Ovaj pojam karakteriziraju zvučni valovi iznad 20 000 Hz. Ovaj zvuk ljudi ne čuju, ali drugi sisavci poput dupina koriste ultrazvuk za orjentaciju. Ultrazvuk se koristi i u medicini kako bi se prikazale tvorbe unutar tijela.
Bolest koja zahvaća pluća, a očituje se porastom tjelesne temperature, zimicom, tresavicom te kašljem s gnojnim ili sukrvavim iskašljajem. Uzročnici upale pluća mogu biti bakterije poput vrsta Pseudomonas aeruginosa i Serratia marcescens, ali i virusi i gljivice.
UV zračenje je elektromagnetsko zračenje valnih duljina od 100 do 400 nanometara. Najveći izvor UV zračenja je Sunce. Često se koristi za dezinfekciju.
UV zračenje je elektromagnetsko zračenje valnih duljina od 100 do 400 nanometara. Najveći izvor UV zračenja je Sunce. Često se koristi za dezinfekciju.
V
Dugačak živac koji povezuje probavni sustav, pluća i srce s mozgom.
Kompletna virusna čestica koja je sposobna uzrokovati infekciju, tj. infektivna je.
Uzročnici biljnih bolesti, manji i jednostavniji od virusa.
Stupanj patogenosti mikroba odnosno sposobnost nekog mikroorganizma da izazove bolest. Ovisi o dozi, mjestu prodora i putovima rasprostranjivanja u organizmu, kao i o dobi, imunosnom stanju i vrsti domaćina.
Grana biologije koja proučava viruse, ali i subvirusne uzročnike bolesti (viroide i prione).
Mikrob, (obično) manji od bakterije, može se umnažati jedino u živoj stanici.
Kemijski spoj koji čine dva atoma vodika te dva atoma kisika (H2O2). Ima jaka oksidacijska svojstva te oksidira proteine, DNA i membranske lipide mikroba. Zbog svog se antimikrobnog djelovanja u medicini koristi kao antiseptik.
Z
Osoba koja nosi u sebi mikroorganizam koji uzrokuje bolest i prenosi ga na druge osobe, ali sama nije oboljela.
Zdravstveno ispravnom vodom za piće smatra se sva voda koja ne sadrži mikroorganizme, parazite i/ili njihove razvojne oblike u broju koji predstavlja opasnost za zdravlje ljudi, također ne sadrži štetne tvari u koncentracijama koje same ili zajedno s drugim tvarima predstavljaju opasnost za ljudsko zdravlje.
Skupina dermatofita kojima su prirodni domaćini životinje, ali nije rijetko da zaraze i ljude.
Bolesti koje se prenose između životinja kralježnjaka i ljudi.
Bolest tvrdih zubnih tkiva koja izgleda kao crna mrlja koju uočavamo na vanjskoj površini zuba.
Tanki sloj hrane, sline, propalih stanica i bakterija koji se stvara na površini zuba vidljiv ispod nokta kada postružeš zube.