Trebamo li mi bakterije
ili one trebaju nas?

Jeste li znali da bi bakterije iz našeg organizma, kada bismo ih poredali jednu do druge, okružile naš planet 2,5 puta?

U zdravoj osobi postoji 100 - 300 milijardi crijevnih bakterija u usporedbi sa samo 10 milijardi ostalih stanica u našem tijelu, što znači da je crijevnih bakterija 10 - 30 puta više.

Prema nekim se procjenama upravo otkriće da naše zdravlje ovisi o bakterijama prisutnima u našem probavnom traktu smatra najvažnijim medicinskim otkrićem u zadnjih 100 godina. U slučaju poremećaja sastava crijevnih bakterija, npr. zbog terapije antibioticima ili zbog bolesti, osnovni pristup u obnavljanju crijevne mikrobiote još je uvijek baziran na uzimanju probiotičkih bakterija i prebiotika, odnosno hrane bogate dijetalnim vlaknima, tj. neprobavljivim ugljikohidratima koji predstavljaju hranu za crijevnu mikrobiotu.

Konzumirajte fermentiranu hranu poput fermentiranih mliječnih proizvoda i kiselog kupusa jer su prirodan izvor korisnih bakterija. Također jedite svježe voće, povrće i orašaste plodove jer su izvor dijetalnih vlakana. Na taj će način vaša crijevna mikrobiota ostati ili postati raznovrsna i izbalansirana, što se smatra poželjnim za održavanje ljudskog zdravlja.

Kako probiotičke bakterije utječu na hormone koji mozgu šalju signale vezane za osjećaj gladi?

Hormoni leptin i grelin kontroliraju signale koji javljaju našem mozgu jesmo li siti ili gladni. Prema nekim do sada provedenim znanstvenim istraživanjima poremećaj u sastavu crijevne mikrobiote povezuje se s utjecajem na aktivnost navedenih hormona, pri čemu probiotičke bakterije mogu imati pozitivan učinak.

Kako probiotičke bakterije mogu umanjiti apsorpciju masnoća u crijevima?

Tijekom probavljanja hrane jetra izlučuje žučne soli koje pomažu u probavljanju masti. Prema nekim do sada provedenim znanstvenim istraživanjima probiotičke bakterije umanjuju apsorpciju masnoća u crijevima razgradnjom žučnih soli te tako utječu na probavu masti u crijevima.

Također se istražuje učinak probiotika na raspoloženje i mentalno zdravlje, sprečavanje zatvora, napuhavanje i proljev uzrokovan patogenim mikroorganizmima ili terapijom antibioticima, smanjenje razine kolesterola u krvi, snižavanje krvnog tlaka, smanjenje vjerojatnosti pojave čira želuca, ublažavanje alergijskih reakcija te smanjenje vjerojatnosti pojave raka debelog crijeva.

Kako probiotici djeluju pozitivno na zdravlje čovjeka?

Probiotici djeluju pozitivno na zdravlje čovjeka brojnim mehanizmima koji se još istražuju, a neki od njih su proizvodnja metabolita s antibakterijskim djelovanjem kao što su bakteriocini te mliječna i octena kiselina. Te kiseline uzrokuju snižavanje pH vrijednosti u probavnom sustavu, što sprečava rast i preživljavanje patogenih bakterija. Dodatno, probiotičke bakterije natječu se za hranjive tvari i mjesta vezanja u crijevima s patogenim bakterijama te i na taj način sprečavaju zadržavanje i rast patogenih bakterija u crijevima. Probiotičke bakterije jačaju barijeru crijevne sluznice te stimuliraju imunološki odgovor poticanjem proizvodnje imunoglobulina A, fagocita i T-limfocita koji sudjeluju u obrani od patogenih mikroorganizama.

Za ostvarivanje pozitivnih zdravstvenih učinaka koriste se različiti probiotički sojevi u velikim koncentracijama. Većina probiotičkih pripravaka sadrži od milijardu do deset milijardi probiotičkih bakterija.

Velik je broj znanstvenih radova o povoljnim učincima probiotika na zdravlje.
Primjer znanstvenog rada možeš pogledati ovdje.

Međutim, još uvijek ne možemo sa sigurnošću odrediti koji će od probiotika na tržištu biti učinkovit za određeni zdravstveni problem. Ta činjenica znatno otežava odabir probiotičkog proizvoda. Preventivna primjena probiotika s ciljem sprečavanja određenih zdravstvenih problema također je neizvjesna jer zasada nismo u mogućnosti unaprijed predvidjeti moguće zdravstvene probleme. Upravo zbog toga Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) nije odobrila isticanje zdravstvenih tvrdnja na probiotičkim proizvodima, osim one da žive kulture u jogurtu ili fermentiranom mlijeku poboljšavaju probavu laktoze kod pojedinaca koji imaju teškoće s probavom laktoze, ali uz uvjet da gram proizvoda sadrži 100 milijuna živih bakterija mliječne kiseline Lactobacillus delbrueckii subsp. bulgaricus i Streptococcus thermophilus. U drugim dijelovima svijeta, npr. u SAD-u, Kanadi i Japanu, za neke su probiotičke proizvode zdravstvene tvrdnje odobrene.

Smanjenje nepodnošenja laktoze

Jeste li znali da probiotici mogu pomoći u probavljanju mlijeka i mliječnih proizvoda?

Laktoza

Mliječni šećer koji se nalazi u mlijeku sisavaca.

Intolerancija na laktozu je nemogućnost ili smanjena mogućnost razgradnje mliječnog šećera – laktoze, a javlja se zbog nedovoljne proizvodnje enzima laktaze u sluznici tankog crijeva. Taj je enzim odgovoran za cijepanje laktoze na monosaharide glukozu i galaktozu. Budući da u tom slučaju enzim ne može razgraditi laktozu na glukozu i galaktozu, fermentaciju obavljaju mikroorganizmi u debelom crijevu, pri čemu nastaju vodik, ugljični dioksid i metan. Zbog toga svaki veći unos mlijeka i mliječnih proizvoda uzrokuje nelagode koje nastaju zbog spomenutih plinova poput grčeva u trbuhu, nadutosti, bolova i proljeva. Probiotičke bakterije koje proizvode enzim laktazu koji razgrađuje laktozu u mlijeku i mliječnim proizvodima, pomažu u otklanjanju ovih simptoma.

Zašto dolazi do intolerancije na laktozu?

Razlikuju se primarna i sekundarna intolerancija na laktozu.

Primarna intolerancija laktoze javlja se kao posljedica genske predodređenosti, a karakterizira je smanjenje količine enzima laktaze na 10 % vrijednosti u odnosu na količinu koja je prisutna pri rođenju. Najčešće je povezana s promjenom na samo jednoj poziciji unutar gena MCM6, na kojoj može biti prisutan citozin ili timin. Zbog ovog nukleotidnog polimorfizma kod ljudi postoje dvije inačice spomenutog gena, od čega je citozin mnogo učestaliji u ljudskoj populaciji diljem svijeta te je povezan s intolerancijom na laktozu. Nasuprot tome, timin je mnogo manje zastupljen, a povezan je s mogućnošću probavljanja laktoze te je pronađen u populacijama koje su u prošlosti zbog načina života ovisile o prehrani baziranoj na mlijeku i mliječnim proizvodima, pa su tako zadržale sposobnost probavljanja laktoze.

Sekundarna intolerancija laktoze je prolazni poremećaj i javlja se kao posljedica oštećenja sluznice tankog crijeva koja zbog toga proizvodi smanjenje količine laktaze. Do oštećenja sluznice tankog crijeva može doći uslijed upalnog stanja probavnog sustava, celijakije, Chronove bolesti te kao posljedica kemoterapije ili ioniziranih zračenja. Ova vrsta intolerancije se može pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi, međutim, djeca u dobi do 2 godine su najpodložnija zbog smanjene osjetljivosti crijeva na infektivne agense, manje površine crijeva i ovisnosti o prehrani koja se bazira na mlijeku i mliječnim proizvodima zbog unosa kalcija i vitamina D bitnih za pravilnu mineralizaciju kostiju.

Osobe koje ne mogu probaviti laktozu – šećer prisutan u mlijeku, osjećaju nadutost i druge probavne probleme kad popiju mlijeko, ali zato puno bolje podnose fermentirane mliječne proizvode. Naime, probiotičke bakterije, koje proizvode enzim laktazu (ß-galaktozidazu) koji im nedostaje u probavnom traktu, razgrađuju laktozu na glukozu i galaktozu.

Probiotici mogu spriječiti razvoj zloćudnih oboljenja i alergija.

Potencijalni učinci probiotika

Rak debelog crijeva spada u najčešće oblike zloćudnih oboljenja u svijetu sa zabrinjavajućim trendom porasta učestalosti. Prema rezultatima nekih istraživanja, probiotici mogu smanjiti vjerojatnost pojave raka debelog crijeva snižavanjem pH-vrijednosti u probavnom sustavu, sprečavanjem rasta bakterija koje proizvode enzime odgovorne za nastajanje kancerogenih tvari, smanjivanjem razine lipida i kolesterola u krvi te inhibiranjem rasta tumorskih stanica.

Istraživanja također pokazuju da izloženost bakterijama u ranoj fazi života može spriječiti razvoj alergija. U ovom bi kontekstu probiotici mogli pružiti sigurnu, alternativnu stimulaciju mikroorganizmima koja je potrebna za razvoj imunološkog sustava u novorođenčadi. Istovremeno, probiotici poboljšavaju funkciju crijevne sluznice, što doprinosi ublažavanju alergijskih reakcija. Smatra se da probiotici pozitivno djeluju na sprečavanje alergija na hranu te atopijski dermatitis.

Prema rezultatima nekih istraživanja, probiotici mogu djelovati pozitivno i na liječenje akni jer se bore protiv „loših“ bakterija koje uzrokuju upalne procese na koži.

Trebamo li mi bakterije ili one trebaju nas?